Pogrebne maske predstavljaju vrstu odavanja poštovanja prema preminulom. Obično su izrađivane od drveta ili plemenitih metala, a služile su kao deo ceremonije sahranjiva. Odnosno, stavljane su na lice pokojnika pre sahrane.Iako se često nazivaju pogrebnim umetničkim delima, mnogima ove maske izazivaju strah i jezu, te ih svrstavaju u
neobične pogrebne običaje iz celog sveta. Razlog za to leži u činjenici da su većina njih, zapravo, posmrtne maske koje predstavljaju otisak lica umrle osobe neposredno nakon smrti.Bez obzira da li su napravljenje na osnovu odliva lica ili su stilizovane po slikama, sve pogrebne maske imaju jednu važnu ulogu, a to je da čuvaju lik važnih ljudi.
Kada su se pojavile pogrebne maske?
Pogrebne maske imaju dugu tradiciju. Korišćene su još u Drevnom Egiptu, posebno za sahrane faraona, članova njihovih porodica, ali i bogatih slojeva društva. O njihovoj upotrebi postoji više uverenja. Prema jednom mišljenju pogrebne maske su služile da sakriju lice preminulog, te da mu daju svečani izgled. Druga grupa naučnika je isticala da su Egipćani pravili maske kako bi se zaštitili od demona.Pogrebne maske srećemo i u Starom Rimu, gde su imale isključivo zaštitnu ulogu. Često nisu bile otisak lica preminulog, već su oblikovane da liče na njega, a nosili su ih glumci tokom pogrebne ceremonije.U Sibiru su, pak, maske imale ritualnu namenu u pogrebnim obredima. Po završetku nisu stavljane na lice preminulog ili u
kovčeg za sahranu, već su morale da budu polomljenje i spaljene.
Najpoznatije maske poznatih ličnosti
Svima je dobro poznata Tutankamonova maska. Međutim,
pogrebne maske faraona nisu jedine koje izazivaju pažnju javnosti.

Nagađanja o smrti
Ludviga van Betovena su brojna. Male boginje, reumatizam, tifus, kolitis, kožne infekcije, hronični bronhitis, ciroza, infektivni hepatitis - samo su neke od bolesti koje se navode kao uzrok smrti. Ono što se sa sigurnošću zna jeste da je kompozitorovu pogrebnu masku izlio Jozef Danhauer 1827. godine, a napravljena je od gipsa.Vođa parlamentarnih snaga u Engleskom građanskom ratu
Oliver Kromvel upamćen je kao čovek koji je ukinio monarhiju. Nakon smrti njegova glava bila je zabodena na šiljak i postavljena na Vestminster Hol da podseti druge šta se dešava kada zbacite monarhiju.

Za razliku od Betovene pogrebne maske, Kromvelova je izrađena po delu koji je naslikao umetnik ser Piteru Lelij. Maska predstavlja izuzetno verni obris lica, jer je sam Kromvel slikaru naredio da ga naslika onakvim kakvim jeste, bez ulepšavanja, tj. sa bubuljicama i bradavicama.Velike kontraverze izazvala je maska Džona Dilindžera. Prema navodima ona je napravljena tajno, bez dozvole FBI, u mrtvačnici nakon što je ovaj američki kriminalac ubijen u policijskoj zasedi. Slika pogrebne maske se vrlo brzo našla u novinama. Ugledavši je mnogi su tvrdili da ne liči na Džona, te da policija nije ubila pravu osobu.
Pogrebne maske danas
Popularnost posmrtnih maski počela je da opada krajem 19. i početkom 20. veka. Već godinama nijedna poznata ličnost nije dobila ovaj specifični portret nakon smrti. Dok se one davno napravljene najčešće nalaze u muzejima. Mada se mogu sresti i u privatnim kolekcijama.
Smrt voljene osobe je najveći gubitak koji vas može zadesiti. Zato prepustite celokupnu organizaciju sahrane pogrebnom preduzeću Drnda Internacional, uključujući i prevoz pokojnika iz inostranstva.