Gubitak voljene osobe jedan je od najtežih trenutaka kroz koje porodica može da prođe. Bez obzira na to da li je smrt bila očekivana ili je nastupila iznenada, sa sobom donosi duboku tugu, osećaj praznine i mnoštvo emocija za koje je teško pronaći reči. U takvim trenucima vreme kao da zastane, a svakodnevne brige gube značaj pred činjenicom da neko drag više nije sa nama.

Kada se smrt dogodi u porodičnom domu, posebno tokom noći, bol zbog gubitka često prati i osećaj bespomoćnosti. Prostor koji je do juče bio ispunjen poznatim glasovima i zajedničkim trenucima odjednom postaje mesto najtežeg oproštaja. I dok porodica pokušava da prihvati ono što se dogodilo, pojavljuju se neizbežna pitanja i obaveze koje ne mogu dugo da čekaju.

Šta uraditi kada se dogodi smrt kod kuće tokom noći, koga prvo pozvati i kada kontaktirati pogrebnu službu? Poznavanje osnovnih procedura može pomoći porodici da kroz prve sate nakon gubitka prođe sa manje neizvesnosti, uz sigurnost da će svaki korak biti obavljen pravilno i dostojanstveno.

Smrt kod kuće tokom noći – Šta prvo treba uraditi?

Kada član porodice ne daje znake života, najvažnije je pravilno proceniti situaciju i obezbediti stručnu medicinsku pomoć. Ako nije pouzdano utvrđeno da je osoba preminula, ne treba samostalno donositi zaključak o smrti.

Ukoliko je osoba bez svesti, ne reaguje i ne diše normalno, potrebno je odmah pozvati Hitnu pomoć na broj 194 ili nadležnu službu za hitne slučajeve i postupati prema uputstvima dispečera. Ako postoji mogućnost reanimacije, dispečer može dati instrukcije za pružanje prve pomoći do dolaska medicinskog tima.

Kada je smrt očekivana, na primer kod osobe koja je dugo bolovala i nalazila se na kućnom lečenju, porodica treba da kontaktira nadležnu zdravstvenu službu radi utvrđivanja smrti. Organizacija dežurstva mrtvozornika može se razlikovati od opštine do opštine.

U prvim trenucima važno je ostati uz najbliže, obezbediti pristup prostoriji i pripremiti osnovne podatke o osobi.

Pogrebna služba ne zamenjuje lekara koji utvrđuje smrt. Njena uloga počinje u skladu sa medicinskim i zakonskim procedurama, nakon što se steknu uslovi za preuzimanje pokojnika.

Koga pozvati kada neko umre u kući ili stanu?

Jedno od najčešćih pitanja porodice jeste kome se prvo obratiti kada nastupi smrt kod kuće tokom noći.

U Srbiji se smrt koja je nastupila u kućnim uslovima mora stručno utvrditi. Za to je nadležan lekar određen za utvrđivanje vremena i uzroka smrti van zdravstvene ustanove, odnosno mrtvozornik.

U praksi se postupak u slučaju smrti najčešće pokreće pozivanjem Hitne pomoći ili nadležne zdravstvene službe, koja porodicu upućuje na odgovarajuću proceduru.

Prilikom poziva korisno je pripremiti ime i prezime osobe, godine starosti, tačnu adresu, podatke o zdravstvenom stanju, okolnosti u kojima je osoba pronađena i broj telefona na koji nadležna služba može uzvratiti poziv. Ako postoje sumnjive okolnosti, povrede ili mogućnost nasilne smrti, potrebno je odmah obavestiti policiju na broj 192 i postupati prema njenim uputstvima.

Tek nakon odgovarajućeg medicinskog i, kada je potrebno, policijskog postupka, porodica može započetii sa organizovanjem sahrane.

Da li Hitna pomoć dolazi ako je smrt nastupila tokom noći?

Smrtni slučaj može se dogoditi u bilo koje doba dana ili noći, zbog čega je važno razlikovati hitno medicinsko stanje od postupka formalnog utvrđivanja smrti.

Ako osoba iznenada izgubi svest, ne diše normalno ili postoji bilo kakva neizvesnost da li je živa, pozivanje Hitne pomoći je neophodno. U takvim situacijama ne treba čekati jutro niti najpre kontaktirati pogrebno preduzeće.

Kada je osoba već preminula, a smrt je očekivana zbog prethodno dijagnostikovane teške bolesti, nadležna služba organizuje ili daje uputstva za dolazak lekara koji će utvrditi smrt.

Važno je razumeti da se način rada dežurnih službi razlikuje među lokalnim samoupravama. Negde je postupak organizovan preko Hitne pomoći, a negde preko posebno određenih lekara i zdravstvenih ustanova. Porodica zato ne treba da pretpostavlja da će svuda važiti identična procedura.

Prilikom poziva potrebno je jasno opisati stanje osobe i okolnosti događaja. Na osnovu tih informacija zdravstvena služba može odrediti odgovarajuće dalje korake.

Ko je mrtvozornik i zašto je njegov dolazak neophodan?

Mrtvozornik je lekar ovlašćen za utvrđivanje vremena i uzroka smrti osoba koje su preminule van zdravstvene ustanove, uključujući smrtne slučajeve u porodičnoj kući ili stanu. Njegova uloga predstavlja važan deo zakonom propisane procedure, jer se smrt ne može zvanično evidentirati isključivo na osnovu izjave članova porodice ili pretpostavke da je osoba preminula.

Postupak utvrđivanja smrti van zdravstvene ustanove uređen je propisima Republike Srbije, uključujući Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji predstavlja pravni okvir za postupanje nadležnih zdravstvenih službi.

Tokom pregleda mrtvozornik utvrđuje postojanje pouzdanih znakova smrti, procenjuje dostupne podatke o okolnostima njenog nastupanja i razmatra medicinsku dokumentaciju pokojnika. Posebna pažnja posvećuje se prethodnim oboljenjima, toku lečenja i eventualnim okolnostima koje mogu ukazivati na neprirodan ili nejasan uzrok smrti.

Kada postoje odgovarajući medicinski i zakonski uslovi, nadležni lekar izdaje potvrdu o smrti, koja predstavlja osnov za upis smrti u matičnu evidenciju i sprovođenje narednih administrativnih postupaka. Međutim, ukoliko uzrok smrti nije moguće pouzdano utvrditi ili postoje sumnjive okolnosti, lekar je dužan da postupi prema propisanoj proceduri, koja može uključivati obaveštavanje policije i drugih nadležnih organa.

Dolazak mrtvozornika posebno je važan kada nastupi smrt kod kuće tokom noći, jer porodica često nije upoznata sa redosledom potrebnih postupaka. Zvanično utvrđivanje smrti omogućava da se dalja organizacija, uključujući prevoz pokojnika i pripremu sahrane, odvija u skladu sa važećim propisima.

Šta porodica treba da pripremi pre dolaska mrtvozornika?

Nakon što je obaveštena nadležna zdravstvena služba, porodica može pripremiti osnovne informacije i dokumentaciju koja će lekaru pomoći da pravilno sprovede postupak utvrđivanja smrti. Iako je reč o izuzetno teškom emocionalnom trenutku, odgovarajuća priprema može doprineti efikasnijem obavljanju neophodnih formalnosti.

Pre svega, potrebno je obezbediti nesmetan pristup prostoriji u kojoj se nalazi preminula osoba. Ukoliko je smrt nastupila u stambenoj zgradi, korisno je pripremiti informacije o spratu, broju stana i mogućnosti pristupa objektu.

Od dokumentacije je poželjno imati ličnu kartu pokojnika, dostupne medicinske nalaze, otpusne liste, izveštaje specijalista i dokumentaciju o hroničnim oboljenjima. Ovi podaci mogu biti značajni za sagledavanje prethodnog zdravstvenog stanja i procenu mogućeg uzroka smrti. Nedostatak pojedinih dokumenata ne znači da porodica treba da odlaže obaveštavanje nadležne službe.

Lekaru je potrebno pružiti tačne informacije o poslednjem poznatom zdravstvenom stanju osobe, vremenu kada je poslednji put viđena živa, eventualnim tegobama i okolnostima u kojima je pronađena. Posebno je važno izbegavati nagađanja i jasno razlikovati poznate činjenice od pretpostavki.

Telo pokojnika ne treba samoinicijativno premeštati, presvlačiti ili pripremati za transport, naročito ako je smrt nastupila iznenada ili postoje nejasne okolnosti. Potrebno je postupati prema instrukcijama nadležnih službi.

Nakon završetka medicinskog postupka porodica će dobiti informacije o daljim administrativnim obavezama i uslovima za angažovanje pogrebnog preduzeća.

Šta ako je smrt nastupila iznenada i bez prethodne bolesti?

Iznenadna smrt osobe koja prethodno nije imala poznato ozbiljno oboljenje predstavlja posebno osetljivu situaciju, kako za članove porodice, tako i sa stanovišta medicinskog i zakonskog postupanja. U takvim okolnostima uzrok smrti često nije odmah poznat, zbog čega je neophodno obezbediti odgovarajuću stručnu procenu.

Ukoliko osoba ne reaguje i ne diše normalno, potrebno je odmah pozvati Hitnu pomoć na broj 194 i postupati prema instrukcijama dispečera. Ne treba samostalno zaključivati da je smrt nastupila, jer pojedina životno ugrožavajuća stanja mogu zahtevati hitne mere reanimacije.

Ako nadležni lekar utvrdi smrt, sledi procena okolnosti njenog nastupanja. Iznenadni smrtni slučajevi mogu biti povezani sa prethodno neprepoznatim zdravstvenim poremećajima, uključujući akutne kardiovaskularne ili druge ozbiljne medicinske događaje. Međutim, odsustvo ranije dijagnostikovane bolesti ne predstavlja dokaz određenog uzroka smrti.

Kada medicinski podaci nisu dovoljni za pouzdano utvrđivanje uzroka ili postoje okolnosti koje ukazuju na moguću neprirodnu smrt, nadležni lekar postupa prema propisima. U zavisnosti od konkretnog slučaja, mogu biti uključeni policija, javno tužilaštvo i sudskomedicinski stručnjaci, a može biti određena i obdukcija.

Do završetka potrebnih postupaka porodica ne treba da menja zatečeno stanje niti organizuje prevoz pokojnika bez odgovarajućeg odobrenja.

Iako dodatne procedure mogu produžiti vreme do preuzimanja tela i organizacije sahrane, njihova svrha je pravilno utvrđivanje okolnosti smrti, zaštita pravne sigurnosti i obezbeđivanje pouzdane medicinske dokumentacije.

Da li treba pozvati policiju kada neko premine kod kuće?

Policija se ne poziva automatski kod svakog očekivanog prirodnog smrtnog slučaja u kući. Postoje okolnosti u kojima je njeno uključivanje neophodno. To se prvenstveno odnosi na situacije kada postoje povrede, tragovi nasilja, sumnja na nesrećan slučaj, samoubistvo ili druge okolnosti koje mogu ukazivati na neprirodnu smrt.

Policija može biti uključena i kada identitet osobe nije poznat ili kada nadležni lekar proceni da postoje razlozi za dodatnu proveru. U takvim slučajevima prostor treba ostaviti u zatečenom stanju, osim ako je potrebno pružiti hitnu pomoć ili ukloniti neposrednu opasnost.

Porodica ne treba da pokušava da proceni da li je policijski postupak potreban na osnovu sopstvenih pretpostavki. Kada postoji nedoumica, najbolje je opisati okolnosti nadležnoj službi i postupati prema dobijenim instrukcijama.

Posebno je važno da se prevoz pokojnika ne organizuje dok ne budu završene sve neophodne radnje i izdata odgovarajuća odobrenja.

Potvrda o smrti – Dokument bez kojeg se ne može nastaviti postupak

Potvrda o smrti je zvaničan medicinski dokument kojim se evidentiraju podaci neophodni za registraciju smrti. Kada osoba premine u kućnim uslovima, potvrdu izdaje nadležni lekar, u skladu sa postupkom utvrđivanja smrti van zdravstvene ustanove.

Ovaj dokument ima važnu ulogu jer predstavlja osnov za upis činjenice smrti u nadležnu matičnu evidenciju. Ne treba ga poistovećivati sa izvodom iz matične knjige umrlih. Prvi dokument izdaje nadležni zdravstveni organ, dok se drugi pribavlja kroz matičnu evidenciju nakon registracije smrti.

Porodica treba da proveri kako se potvrda izdaje i evidentira u konkretnom slučaju, uključujući mogućnost elektronskog postupanja.

Nije preporučljivo započinjati prevoz pokojnika na osnovu usmenog uverenja da je smrt nastupila. Potrebno je sačekati odgovarajuću medicinsku potvrdu i, kada okolnosti to zahtevaju, odobrenje nadležnih organa.

Pravilno sproveden postupak smanjuje mogućnost naknadnih administrativnih problema i omogućava da organizacija sahrane teče uredno.

Kada se može pozvati pogrebna služba za prevoz pokojnika?

Nakon što nadležni lekar utvrdi smrt i budu ispunjeni potrebni uslovi, porodica može započeti sa organizovanjem sahrane. Pogrebno preduzeće tada preuzima značajan deo praktičnih obaveza, uključujući dogovor o dolasku vozila, transportu i daljem smeštaju pokojnika.

Važno je da se prevoz obavlja odgovarajućim pogrebnim vozilom i u skladu sa propisanim procedurama.

Porodica prilikom poziva treba da navede tačnu adresu, sprat, mogućnost prilaska vozila i informacije o tome da li je smrt već zvanično utvrđena. Ako se čeka završetak dodatnih medicinskih ili policijskih radnji, pogrebno preduzeće može dati informacije o narednim koracima, ali preuzimanje mora sačekati odgovarajuće odobrenje.

Prevoz pokojnika tokom noći – Zašto je važna dežurna pogrebna služba?

Kada smrt nastupi u noćnim satima, porodica se suočava sa dodatnim organizacionim izazovima. Razlog za to leži u činjenici da većina administrativnih službi ne radi van redovnog radnog vremena. Upravo zbog toga dostupnost dežurne pogrebne službe predstavlja važan segment profesionalne podrške u prvim satima nakon gubitka.

Pogrebna služba dostupna 24 časa dnevno omogućava porodici da odmah dobije informacije o uslovima preuzimanja pokojnika, neophodnoj dokumentaciji i procedurama koje prethode transportu. Međutim, važno je naglasiti da se prevoz ne može organizovati pre zvaničnog utvrđivanja smrti i ispunjavanja odgovarajućih medicinskih i zakonskih uslova.

Profesionalni transport pokojnika zahteva korišćenje namenski opremljenog pogrebnog vozila, odgovarajućih transportnih sredstava i postupanje u skladu sa higijensko-sanitarnim zahtevima. Posebna pažnja posvećuje se bezbednom preuzimanju tela, očuvanju dostojanstva preminule osobe i pravilnoj organizaciji transporta do odgovarajućeg prostora za smeštaj pokojnika.

Dežurna pogrebna služba ima značajnu ulogu i u koordinaciji narednih aktivnosti. Porodici može pružiti informacije o mogućnostima privremenog smeštaja, daljem prevozu i organizaciji sahrane, kao i o administrativnim koracima koji se obavljaju narednog dana.

Pouzdana dostupnost tokom noći ne podrazumeva samo mogućnost telefonskog kontakta, već i stručnu komunikaciju, jasno definisane procedure i transparentne informacije o uslugama. Za porodicu koja prolazi kroz težak emocionalni trenutak, takva podrška smanjuje organizacionu neizvesnost i omogućava da se neophodne obaveze obave pravilno, dostojanstveno i bez nepotrebnog odlaganja.

Šta se dešava sa pokojnikom nakon preuzimanja iz kuće?

Nakon što nadležni lekar zvanično utvrdi smrt i budu ispunjeni svi potrebni uslovi za transport, pogrebna služba pristupa preuzimanju pokojnika iz porodične kuće ili stana. Ovaj postupak predstavlja početnu fazu profesionalnog zbrinjavanja tela i mora se sprovesti uz poštovanje dostojanstva preminule osobe, higijenskih standarda i važećih propisa.

Preuzimanje obavlja osposobljeno osoblje, koristeći odgovarajuću opremu za bezbedno prenošenje tela. U zavisnosti od okolnosti smrti, zdravstvenog stanja pokojnika i uslova transporta, mogu biti potrebne dodatne zaštitne i sanitarne mere.

Pokojnik se zatim prevozi u odgovarajući prostor za privremeni smeštaj, najčešće mrtvačnicu ili rashladnu komoru, u skladu sa lokalnim pravilima, raspoloživim kapacitetima i dogovorom sa porodicom. Kontrolisani uslovi čuvanja tela imaju važnu ulogu u usporavanju prirodnih postmortalnih promena i obezbeđivanju odgovarajućih higijenskih uslova do sahrane.

Nakon smeštaja mogu se planirati naredne aktivnosti, uključujući pripremu pokojnika za ispraćaj, izbor pogrebne opreme i organizaciju verskog ili građanskog obreda. Vrsta i obim ovih postupaka zavise od želja porodice, zdravstvenih okolnosti i pravila ustanove u kojoj se telo nalazi.

Ukoliko se sahrana organizuje u drugom mestu, neophodno je uskladiti dalji transport sa odgovarajućom dokumentacijom i zahtevima nadležnih službi.

Da li pokojnik može ostati u kući do jutra?

Jedno od najčešćih pitanja porodica nakon smrti u noćnim satima jeste da li pokojnik može ostati u porodičnom domu do jutra ili je neophodno organizovati prevoz odmah nakon utvrđivanja smrti.

Odgovor zavisi od više faktora. Oni uključuju okolnosti smrti, procenu nadležnog lekara, higijensko-sanitarne uslove, temperaturu prostorije i pravila koja važe na teritoriji konkretne lokalne samouprave.

Ne postoji univerzalno pravilo prema kojem pokojnik u svim okolnostima može ostati u kući do jutra. Nakon nastupanja smrti započinju prirodne postmortalne promene, čija brzina zavisi od temperature okruženja, prethodnog zdravstvenog stanja i drugih faktora. Zbog toga duže zadržavanje tela u neodgovarajućim uslovima može otežati njegovo kasnije zbrinjavanje.

Ako mrtvozornik još nije obavio pregled, porodica treba da sačeka njegov dolazak i postupa prema instrukcijama nadležne zdravstvene službe. Nakon zvaničnog utvrđivanja smrti, lekar i pogrebna služba mogu pružiti informacije o mogućnostima i vremenskim uslovima preuzimanja pokojnika.

Posebne procedure primenjuju se kada postoji sumnja na zaraznu bolest, neprirodnu smrt ili okolnosti koje zahtevaju dodatno postupanje nadležnih organa.

Ukoliko porodica želi da se oprosti od preminule osobe u porodičnom domu, potrebno je da tu želju uskladi sa medicinskim preporukama i važećim pravilima. Najvažnije je da se odluka o zadržavanju tela ne donosi samostalno, već uz stručno usmeravanje nadležnih službi.

Koja dokumentacija je potrebna nakon smrti u kućnim uslovima?

Smrt koja nastupi u porodičnom domu pokreće određene medicinske, matične i administrativne postupke. Njihovo pravilno sprovođenje neophodno je za zvanično evidentiranje smrti, organizaciju sahrane i kasnije ostvarivanje prava članova porodice.

Osnovni dokument je potvrda o smrti, koju izdaje nadležni lekar nakon pregleda pokojnika i sprovedenog postupka utvrđivanja smrti. Ova potvrda sadrži podatke potrebne za evidentiranje smrti i predstavlja osnov za dalje postupanje nadležnih organa.

Nakon registracije smrti u matičnoj evidenciji, izdaje se izvod iz matične knjige umrlih. Ovaj dokument razlikuje se od lekarske potvrde i koristi se u brojnim pravnim i administrativnim postupcima, uključujući ostavinski postupak, regulisanje određenih imovinskih pitanja i ostvarivanje prava iz osiguranja.

Od dodatne dokumentacije mogu biti potrebni:

  • Lična karta ili drugi identifikacioni dokument pokojnika,
  • Dostupna medicinska dokumentacija, posebno ako je osoba prethodno lečena,
  • Dokumentacija o grobnom mestu ili pravu korišćenja grobnog mesta, kada je primenljivo,
  • Dokumenta potrebna za organizaciju prevoza i sahrane, u skladu sa zahtevima nadležnih službi.

U slučaju sumnjive ili neprirodne smrti mogu biti neophodni dodatni akti i odobrenja nadležnih organa. Posebna dokumentacija potrebna je i kada se organizuje prevoz pokojnika iz inostranstva u Srbiju.

Važno je razlikovati dokumenta potrebna za neposredno preuzimanje i sahranu od onih koja se pribavljaju naknadno radi regulisanja pravnih i imovinskih pitanja. Porodica ne mora tokom iste noći završiti sve administrativne obaveze. Prioritet je pravilno utvrđivanje smrti, nakon čega se ostali postupci sprovode odgovarajućim redosledom.

Da li organizacija sahrane mora da počne iste noći?

Iako se smrt dogodila tokom noći, porodica ne mora istog trenutka da donese sve odluke o sahrani. Prve obaveze odnose se na medicinsko utvrđivanje smrti, potrebna obaveštavanja i, kada su ispunjeni uslovi, prevoz pokojnika.

Dogovor o terminu sahrane, izboru grobnog mesta, pogrebnoj opremi i drugim detaljima može uslediti nakon što porodica dobije osnovne informacije. Datum i vreme sahrane zavise od raspoloživosti groblja, lokalnih pravila, dokumentacije i porodičnih želja. U pojedinim slučajevima potrebno je uskladiti dolazak članova porodice iz drugih gradova ili inostranstva.

Profesionalno pogrebno preduzeće može pomoći u planiranju ovih koraka, objasniti redosled obaveza i pripremiti ponudu odgovarajućih usluga. Posebno je važno da porodica ima dovoljno vremena da razmotri mogućnosti i donese odluke koje odgovaraju željama pokojnika, porodičnoj tradiciji i finansijskim okolnostima.

Kako izbeći najčešće greške nakon smrti člana porodice?

U prvim satima nakon gubitka, porodica može doneti odluke pod uticajem šoka, neizvesnosti i nedostatka informacija.

Jedna od čestih grešaka jeste pretpostavka da je osoba preminula bez odgovarajuće medicinske procene, naročito kada smrt nije očekivana. Takođe, nije preporučljivo organizovati prevoz pokojnika pre završetka postupka utvrđivanja smrti.

Problem može nastati i kada porodica ne pripremi dostupnu medicinsku dokumentaciju ili nadležnoj službi ne saopšti važne okolnosti događaja.

Kod sumnjive smrti posebno je važno da se ne menjaju zatečeni uslovi i ne uklanjaju predmeti koji mogu biti značajni za postupak.

Sa organizacione strane, korisno je izbegavati donošenje finansijskih odluka bez jasne informacije o sadržaju usluga i njihovoj ceni. Porodica ima pravo da zatraži objašnjenje, proveri šta ponuda obuhvata i dobije informacije o dodatnim troškovima.

Najbolji pristup jeste postupno rešavanje obaveza, uz oslanjanje na nadležne zdravstvene službe i profesionalnu pogrebnu podršku.

Zašto je profesionalna pogrebna podrška važna u najtežim trenucima?

Gubitak bliske osobe podrazumeva mnogo više od administrativnih i organizacionih obaveza. Za porodicu je to početak perioda tuge u kojem čak i jednostavne odluke mogu predstavljati veliko opterećenje.

Profesionalna pogrebna podrška omogućava da se praktični poslovi organizuju sistematično, uz poštovanje dostojanstva pokojnika i potreba porodice. Iskusno pogrebno preduzeće može pružiti informacije o prevozu pokojnika, potrebnoj dokumentaciji, organizaciji sahrane i izboru odgovarajuće pogrebne opreme.

Posebnu vrednost ima jasna komunikacija. Porodica treba da zna kome može da se obrati, šta je sledeći korak i koje obaveze mora lično da obavi.

Gubitak voljene osobe ne može se učiniti manje bolnim, ali pravovremena pomoć i pouzdana podrška mogu porodici olakšati najteže trenutke i omogućiti dostojanstven oproštaj. Kontaktirajte Drnda Internacional, pogrebnu službu dostupnu 24 časa dnevno, i obezbedite stručnu pomoć pri preuzimanju i prevozu pokojnika, pribavljanju potrebne dokumentacije, izboru pogrebne opreme i kompletnoj organizaciji sahrane, uz poštovanje vaših želja i porodične tradicije.

Najčešća pitanja

Koga prvo pozvati kada neko umre kod kuće tokom noći?

Ako osoba ne reaguje i ne diše normalno, odmah pozovite Hitnu pomoć na broj 194 i sledite instrukcije dispečera. Kada je smrt očekivana, nadležna zdravstvena služba daje uputstva za postupak utvrđivanja smrti.

Da li mrtvozornik dolazi i tokom noći?

Postupanje zavisi od organizacije dežurstva u konkretnoj opštini. Nadležna zdravstvena služba može dati informacije o dostupnosti lekara i očekivanom vremenu dolaska.

Može li pogrebna služba preuzeti pokojnika pre dolaska lekara?

Ne treba organizovati preuzimanje pre stručnog utvrđivanja smrti i ispunjavanja odgovarajućih zakonskih uslova. Kod sumnjivih okolnosti mogu biti potrebna i dodatna odobrenja.

Da li je policija obavezna kod svake smrti u kući?

Ne kod svakog očekivanog prirodnog smrtnog slučaja. Policija se uključuje kada okolnosti ukazuju na moguću neprirodnu ili sumnjivu smrt, odnosno kada to zahteva nadležni postupak.

Ko izdaje potvrdu o smrti?

Za smrt koja je nastupila van zdravstvene ustanove potvrdu izdaje nadležni lekar, nakon sprovedenog postupka utvrđivanja smrti.

Da li pogrebno preduzeće radi tokom vikenda i praznika?

Pojedina pogrebna preduzeća imaju organizovano dežurstvo 24 časa dnevno. Drnda Internacional na svom sajtu navodi dostupnost svih sedam dana u nedelji.

Da li sahrana može biti organizovana u drugom gradu?

Da, uz odgovarajuću dokumentaciju, ispunjavanje uslova za transport i dogovor sa nadležnim grobljem i pogrebnom službom.

Šta ako je član porodice preminuo sam u stanu?

Ako se osoba pronađe bez znakova života, treba pozvati nadležnu hitnu zdravstvenu službu. Kada su okolnosti nejasne ili sumnjive, potrebno je obavestiti policiju i ne menjati zatečeno stanje, osim radi pružanja pomoći ili otklanjanja opasnosti.

Оставите одговор